STEM područje postaje sve važnije u današnje vrijeme kada na svijet sve više utječe tehnologija, ponekad u tolikoj mjeri da je teško pratiti sve promjene koje se događaju oko nas. U takvom okruženju prirodno je voditi računa o mladim generacijama i potrebi razvijanja vještina i sposobnosti vezanih uz STEM područje. Dokazano je će za buduća radna mjesta biti potrebna radna snaga koja posjeduje napredne tehnološke i osobne vještine. (Bybee, 2010.).
To je povezano s tzv. vještinama za 21. stoljeće, koje je UNESCO specificirao kao sljedeće kompetencije: kolaboracija; komunikacija; informatička pismenost; društvene i/ili kulturne kompetencije (uključujući i građanski odgoj). Prema istraživanju kojeg je objavio Directorate-General for Internal Policies of the European Parliament (Caprile, M., Palmen, R., Sanz, P. & Dente, G., 2015.), stopa zapošljavanje radnika koji posjeduju vještine iz STEM područja sve više raste. Štoviše, istraživanje predviđa da će se do 2025. godine otvoriti 7 milijuna novih radnih mjesta u tom području. S druge strane pak postoji manjak u tehnološkim profesijama i zanimanjima, koji ističe potrebu obrazovanja učenika i razvijanja njihovih vještina vodeći računa o vještinama za 21. stoljeće. Imajući to u vidu, izuzetno je važno motivirati i poticati učenike da više uče predmete STEM područja. Hertz (2016.) smatra da STEM predmete ne bi trebalo poučavati izdvojeno, kroz udžbenike i ispite, već bi učenici trebali imati mogućnost uključiti kreativnost u svoj rad, te vidjeti što s tim predmetima mogu u stvarnom životu. Istovremeno učenici rade i na svojim vještinama kritičkog mišljenja i rješavanja problema, budući da su kreativni. Osim toga, vještine koje se usvajaju kroz umjetnost, poput promatranja ili prepoznavanja uzoraka, te pismeno, usmeno i vizualno izražavanje potrebne su i u STEM predmetima.
Jedan način razvijanja ovih vještina je putem neformalnog obrazovanja, tako da se učenicima omogući pristup muzejima, koji mogu biti vrlo plodno okruženje učenja, kako u STEM tako i u ostalim područjima. Prema Hildrethu (2014.) STEM muzeji igraju važnu ulogu u poticanju interesa za STEM vještine, njihovog podupiranja i približavanja tih vještina široj javnosti. Osim toga, dobar su način da se mlađa djeca i mladi uključe u STEM (Bell i dr., 2009.). STEM muzeji omogućavaju djeci i mladima interakciju s izlošcima i učenje izvan učionice.
Više radova predstavilo je već rezultate istraživanja utjecaja STEM muzeja na učenje i inkluziju učenika. Npr. Adams, Gupta i Cotomaccio (2014.) proučavali su kako je program znanosti u Američkom prirodoslovnom muzeju utjecao na učenje i potaknuo žene afro-američkog podrijetla da se bave karijerama u STEM području, te su zaključili da je imao vrlo pozitivan učinak. Chi, Dorph & Reisman (2015.) tražili su u literaturi dokaze utjecaja i svojstava STEM programa učenja koji se provode putem muzeja i ostalih dizajniranih okruženja. Zaključili su da ovakve inicijative imaju pozitivne učinke, puput razvijanja interesa za STEM područje kod mladih, razvijanja vještina potrebnih za bavljenje aktivnostima u STEMu, te da mladi počinju više cijeniti ciljeve tih aktivnosti.
Nema sumnje da izloženost muzejima i aktivnostima može utjecati na stav mladih prema STEM predmetima. VM-STEM projektom želi se stvoriti inkluzivna platforma posvećena STEMu, tako što će se kreirati prvi europski virtualni muzej za STEM obrazovno područje na srednjoškolskoj razini. Krajnji je cilj ponuditi imerzivno, interaktivno i zanimljivo iskustvo koje osnažuje učenike.
Pratite i dalje novosti!
On this website we use first or third-party tools that store small files (cookie) on your device. Cookies are normally used to allow the site to run properly (technical cookies), to generate navigation usage reports (statistics cookies) and to suitable advertise our services/products (profiling cookies). We can directly use technical cookies, but you have the right to choose whether or not to enable statistical and profiling cookies. Enabling these cookies, you help us to offer you a better experience.